S javnozdravstvenog značaja komarci predstavljaju važnu skupinu kukaca iz dva razloga. Jedan je uznemiravanje ljudi pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti, posebice kad su komarci u velikom broju, zbog čega su poznati kao molestanti ili napasnici. Drugi, još važniji razlog je njihova sposobnost prenošenja uzročnika brojnih i vrlo opasnih zaraznih bolesti.
Bolesti koje prenose komarci spadaju u skupinu vektorskih zaraznih bolesti. To znači da se uzročnik bolesti određeno vrijeme nalazi u komarcu – vektoru, koji ga ubodom prenosi na čovjeka. Te bolesti imaju sezonski karakter, jer ovise o životnom ciklusu komaraca. Stoga se bolesti koje prenose komarci javljaju od proljeća do jeseni u vrijeme razvojnog ciklusa komaraca. Pojavnost i rasprostranjenost tih bolesti ovise o klimatskim promjenama, koje uzrokuju povećanje prosječnih vrijednosti temperature i veću količinu oborina što pogoduje razmnožavanju komaraca. Osim toga, komercijalna trgovina (npr. prijenos tigrastih komaraca rabljenim gumama), učestala putovanja i migracije ljudi također pridonose globalnoj rasprostranjenosti ovih bolesti.
Najvažnije bolesti koje prenose komarci su:
1. MALARIJA
Jedna od najvažnijih i najpoznatijih bolesti koje prenose komarci je malarija, poznata i kao jedna od najopasnijih tropskih bolesti. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u 2015. godini u svijetu je bilo preko 200 milijuna novooboljelih od malarije (od čega 90% u afričkim tropskim i subtropskim zemljama, 7% u zemljama jugoistočne Azije, 2% na istočnom Mediteranu) te 430.000 umrlih. U našim krajevima malarija je uspješno iskorijenjena prije više od pedeset godina. Međutim pojedinačni slučajevi bolesti javljaju se kod osoba koje su boravile u tropskim i subtropskim krajevima, tamo se zarazile, dok su se simptomi bolesti javili po povratku u Hrvatsku.
2. DENGA GROZNICA
Posljednjih godina globalni problem postala je denga groznica, virusna bolest ljudi koju prenose komarci, a koja nije zaobišla ni naše krajeve. U Hrvatskoj ovaj virus prenosi azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), koji je prvi put zabilježen 2004. u Zagrebu. Od tada ta vrsta komaraca širi se duž jadranske obale, a 2010. godine na području Pelješca prvi put je dokazana autohtona infekcija virusom dengue.
3. ŽUTA GROZNICA
Još jedna opasna i potencijalno smrtonosna bolest koju prenose komarci je žuta groznica, teška akutna virusna hemoragijska bolest. Endemična žarišta virusa žute groznice nalaze se u tropskim područjima Afrike te Centralnoj i Južnoj Americi. Danas, zahvaljujući brojnim strategijama cijepljenja u prevenciji širenja ove zarazne bolesti, od rutinske imunizacije djece u endemskim žarištima, masovnih vakcinalnih kampanja u zemljama pod rizikom do cijepljenja putnika koji odlaze u endemična područja žute groznice, širenje ove bolesti i izbijanje potencijalnih epidemija je kontrolirano, a pobol diljem svijeta značajno smanjen. U Hrvatskoj nema oboljelih, a svi koji putuju u zemlje s endemičnim žarištima žute groznice moraju se cijepiti.
4. ZIKA VIRUSNA INFEKCIJA
Zika virusna infekcija posebnu pozornost plijenila je 2016. godine kada se širenjem infekcije zabilježilo grupiranje neuroloških poremećaja i malformacija novorođenčadi na području Kariba, Južne, Srednje i Sjeverne Amerike kao i u zemljama ostalih kontinenata. Svjetska zdravstvena organizacija to je proglasila javnozdravstvenim događajem međunarodnog značaja. Iste godine SZO, temeljem sustavnog pregleda literature, potvrdila je uzročnu povezanost Zika virusne infekcije tijekom trudnoće s kongenitalnim malformacijama mozga novorođenčadi (uključujući mikrocefaliju) te Zika virusa kao okidača za Guillian Barréov sindrom.
5. GROZNICA ZAPADNOG NILA
Groznica Zapadnog Nila je zoonoza, bolest koja se sa životinja širi na ljude. Njen uzročnik virus Zapadnog Nila (West Nile Virus) je uzročnik bolesti ptica, konja i drugih životinja, a komarci kao vektori prenose virus sa životinje na čovjeka. Virus je proširen u Africi, Europi, Bliskom istoku, Sjevernoj Americi i zapadnoj Aziji. U Hrvatskoj je, tijekom sustavnog praćenja infekcija konja, dokazana stalna aktivnost ovog virusa u konja, dok su prvi slučajevi infekcije ovim virusom u ljudi zabilježeni u istočnoj Slavoniji 2012. godine. 20% osoba zaraženih virusom Zapadnog Nila razvit će simptome infekcije, a najteži oblici bolesti kao što su meningitis, encefalitis ili poliomijelitis mogu biti smrtonosni.
7. LIMFATIČKA FILARIJAZA
U tropskim i subtropskim područjima Afrike i Azije rasprostranjena je limfatička filarijaza, infekcija limfnih čvorova i žila, čije uzročnike prenose komarci. Procjenjuje se da u svijetu oko 120 milijuna ljudi ima ovu infekciju. U Hrvatskoj nema oboljelih, ali treba biti upoznat s činjenicom da je endemično područje na Mediteranu Egipat.
