Prvi film koji će biti prikazan u okviru sekcije je petnaestominutni monološki elaborat o jedinstvenom zdanju Haskel Free biblioteke i operne kuće na granici između SAD i Kanade
Deset filmova kojima je zajedničko da se na razne načine i uz kritički, a katkad i humoristički, bave historijom publici je ponuđeno u okviru specijalne programske sekcije nazvane Historija, inače: Kritičke kartografije. Jedan film je veoma dugačak, jedan dugometražni, dva su trajanja od oko sat vremena a šest je kratkometražnih.
Najčešće su dokumentarni, često edukativni, ponekad satirični, eksperimentalni, osobni ili potpuno promatrački – u svakom slučaju, osvjetljavaju povijesne momente sa raznolikih strana i nerijetko ih krasi jak autorski rukopis. Poveznicu čine propitivanje povijesti iz sadašnje perspektive i promišljanje kakav i koliki je njen utjecaj na današnje misli, živote, filozofije…
Prvi film koji će biti prikazan u okviru sekcije je petnaestominutni monološki elaborat o jedinstvenom zdanju Haskel Free biblioteke i operne kuće na granici između SAD i Kanade. Građevini koja se nalazi na 45. paraleli jednako se može pristupiti iz obje države i sve dok izađete u onu državu iz koje ste došli nikome nećete biti sumnjivi. U čudnim recentnim vremenima služila je u različite legalne, polulegalne i nelegalne svrhe. Kontradikcija između granica i zakona dvaju država inspirirala je redatelja da ovo mjesto poveže sa više nemilih događaja koji su se dešavali sa dvije strane različitih granica kumulirajući dilemu po kojem zakonodavstvu suditi ubojstva. I dešavanja i dileme brzo i elokventno iznosi narator, film se zove 45. paralela a autor je Lawrence Abu Hamdan.
Eksperimentalni kratki film Assafa Grubera Nikad se ne vraćaj (Never come back) preispituje različite percepcije umjetnosti. Gologuzi harmonikaš čija tugaljiva, piskutava harmonika zvučno prati cijeli film, traži inspiraciju u muzejskom skladištu slika i skulptura.
Kao u zatvoru, na sve strane su rešetke i on prilazi različitim odjeljcima izvlačeći ulja na platnu i premještajući skulpture, tražeći ono besmrtno djelo koje će ga potaknuti na sviranje. Ko traži taj i nađe, tako da se tugaljivo piskutanje lagano pretvara u melodiju i uskoro prepoznajemo nekada veliki hit Voyage, voyage od Desireless. Kako li je, i da li je, tekst ove pjesme povezan sa slikama zatočenim u skladištu?
Kroz telefonske razgovore oca i sina koji se često prekidaju uslijed loše veze saznajemo o životnim putevima Sirijaca Khaleda Abdulwakeda, redatelja filma Podloga (Background), i njegovog oca Saadallaha. Na ekranu je najčešće proces digitaliziranja starih očevih fotografija i ubacivanje očevog lika u ovovremene fotografije i, tu i tamo, prizori neba ili krajolika. I otac i sin su se, u razmaku od 6 desetljeća, obreli u Njemačkoj, na studiju – otac kao mladić željan znanja koje bi kod kuće rado koristio u naftnoj industriji, a sin kao izbjeglica čija je jedina želja da izbavi starog oca iz zemlje u kojoj hara rat. U nastojanju da mu priskrbi azil, sin obilazi gradove i ustanove u kojima je otac živio i studirao i redovito ga obavještava o nalazima. U ovom se procesu otkriva bogat arhivski materijal koji svjedoči o zaboravljenom vremenu kada su napredne države pomagale studentima iz onih siromašnih da steknu stručno obrazovanje, nauče jezike i vrate se u svoju zemlju. Razgovore pune tuge i ljubavi prekidaju detonacije a gledatelju je ostavljeno da sam zaključi o tome kako bi priča mogla završiti.
U samotnom pravoslavnom manastiru na Atos planini redatelj Neritan Zinxhiria našao je čudesno blago – kolekciju staklenih fotografskih ploča koje je jedan od monaha napravio početkom dvadesetog vijeka.
Neko od rijetkih posjetitelja ovdje je zaboravio kameru a redovnik Prokopius, koji je tu bio na cjeloživotnoj službi, fotografirajući prizore iz redovničkog života stvorio je svjedočanstvo o davnini čiju je vremensku udaljenost teško pogoditi. Zinxhiria je slične prizore, jer u manastiru Simonopetra vrijeme kao da stoji, snimao super osmicom i po povratku svoje dojmove sa meditativne pustolovine uobličio u kratki film Svjetlo svjetla (Light of Light). Kombiniranjem nekih od 3000 sačuvanih i restauriranih fotografskih ploča i vlastitih snimaka napravio je crno-bijelu priču o bezvremenosti duhovnog života.
