Belgija proizvodi oko 172.000 tone čokolade godišnje

0
110
ArticleTop

Historija belgijske čokolade počinje još u 18. vijeku, a do današnjeg dana se tajni sastojci i načini proizvodnje strogo čuvaju. Belgijska čokolada, prvo proizvedena u apoteci za premazivanje lijekova, a kasnije nazvana “praline” sa svojim širokim izborom okusa i punjenja, stekla je popularnost u cijelom svijetu svojom jedinstvenom vrstom i visokim kvalitetom.

Svjetski poznata belgijska čokolada dobiva svoj jedinstveni okus upotrebom 100 posto kakao putera u proizvodnji, odabirom velikih zrna kakaa i prolaskom kroz mnoge sekvencijalne procese dok ne dobije najbolju aromu.

Osim butika čokolada koji nude ručno rađene i svježe okuse, prodavnice brendova koji pronose slavu belgijske čokolade u svijetu mogu se naći u gotovo svakom kutku Belgije.

Belgijska čokolada ima reputaciju veoma kvalitetne čokolade, a praline, kao čokoladna bombona za jedan zalogaj, je 1912. godine osmislio upravo Belgijanac Jean Neuhaus (1877-1953).

U Belgiji postoji i muzej čokolade – Belgijsko čokoladno selo.

Muzej je smješten u bivšoj fabrici čokolade, a u središtu se nalazi velika staklena bašta sa stablima kakaovca i drugih tropskih biljaka. Čokoladno selo se nalazi svega 20 minuta vožnje od centra grada. Tamo možete probati sve čokoladne delicije koje lokalni majstori proizvode svaki dan.

Nathan Minc, majstor muzeja “Belgian Chocolate Village” u glavnom gradu Briselu, pričao je o tajnama okusa belgijske čokolade.

– Prvi razlog zašto je belgijska čokolada tako poznata je kultura. Jedemo puno čokolade, proizvodimo je puno. Belgija je rodno mjesto punjene čokolade – rekao je Minc.

Objasnio je da se avantura, koja je započela 1857. godine kada je farmaceut Jean Neuhaus prelio vanjske strane svojih lijekova čokoladom kako bi povećao zadovoljstvo kupaca, pretvorila u “praline” kada je njegov unuk umjesto lijekova počeo koristiti mekane nadjeve.

– U ovoj zemlji je razvijeno mnogo vrsta čokolade i mnogo različitih okusa. Voćni okusi i ‘speculoos’ su neki od njih. Pored ove raznolikosti, kvalitet čokolade je takođe veoma visok. Veoma je teško pronaći dobru čokoladu. Proces tranzicije sa klasične na modernu čokoladu je također u Belgiji. Naravno, ovaj proces je išao paralelno sa Švicarskom, ali kao konačni proizvod, praline su belgijski proizvod sa desetinama okusa i punjenja – pojasnio je Minc.

Objasnio je da je za ovu poslasticu ključno to što joj je ljuska tvrda i hrskava, unutrašnjost mekana, ali se ne miješa sa ljuskom, te da se brzo i potpuno topi u ustima.

Nancy Vanden Bussche, odgovorna za belgijsko čokoladno selo, objasnila je da je muzej zapravo fabrika čokolade osnovane 1896. godine, a da je nedavno obnovljen od strane općine i otvoren za javnost.

U zemlji čokolade: Ova država proizvodi oko 172.000 tone čokolade godišnje  - Biznis Info

-Ovdje se može pronaći sve o čokoladi. Ručno rađene čokolade se proizvode svakog sata dok je muzej otvoren. Ljudima se nudi zadovoljstvo da jedu svježu čokoladu u ambijentu prošlog stoljeća – kazala je Bussche.

Navela je da proizvođači čokolade u Belgiji rade različitim tehnikama.

“Oni su inovativni. Zato postoji toliko mnogo ručno rađenih čokoladica”, ispričala je Bussche.

Jedna od najvažnijih karakteristika belgijske čokolade je upotreba 100 posto kakao putera umjesto štetnih i jeftinih alternativa poput palminog ili shea putera.

Belgijski kraljevski dekret iz 1894. godine, prvi i još uvijek na snazi ​​u pogledu proizvodnje čokolade u zemlji, propisuje da postotak kakao putera u čokoladi proizvedenoj u Belgiji ne smije pasti ispod 35.

Zakon dopušta korištenje samo visokokvalitetnih masti, poput putera, uz kakao puter.

U tom kontekstu, Kraljevsko belgijsko udruženje keksa, čokolade i slatkiša (Choprabisco), koje okuplja 170 preduzeća, takođe ima ugovor.

Shodno tome, da bi čokolada dobila oznaku “belgijska čokolada”, svaka njena faza mora biti napravljena u ovoj zemlji.

Kakao zrna se donose iz zemalja poput Meksika, Ugande i Vijetnama. Jedna od tajni belgijske čokolade je upotreba krupnijih zrna jer je njihova aroma intenzivnija. Nakon vađenja kakao zrna iz voća, zrna se peku sa ljuskom u prvom koraku kako bi se napravila čokolada. U naknadnom procesu drobljenja, ljuske se lome, a čestice kakaa se odvajaju.

Sljedeći postupak je mljevenje prženih i oljuštenih čestica kakaa dok ne postanu najfiniji kako bi postali tekući i dobili jaku kakao masu. Dobiveni proizvod se zatim rafinira u 5-cilindričnoj drobilici.

Završni proces je “konširanje”, što je jedinstveno za belgijsku čokoladu. Pri tom se mljevena čokolada stalno miješa na 70-80 stepeni Celzijusa. Tako se isparavanjem eliminišu kiseli i promjenjivi okusi i dobiva se homogena ukusna čokolada.

Prema podacima Choprabiscoa, godišnji promet industrije čokolade u zemlji dostiže pet milijardi eura.

Belgija voli sebe da naziva “zemljom čokolade”.

Belgija je treći po veličini proizvođač čokolade na cijelom svijetu. Čokolada je jedan od glavnih proizvoda Belgije. Proizvodi se oko 172.000 tone čokolade godišnje, a izveze se 649.000 tona čokolade.

U zemlji u kojoj 262 proizvođača čokolade zapošljava 8.457 radnika, po glavi stanovnika se potroši 5,2 kilograma čokolade.

ArtickeBottom