Svjetski dan pčela: Svaki treći zalogaj u ishrani čovjeka zavisi od pčela

0
478
ArticleTop

Svjetski Dan pčela – 20. maj, je prilika da se prigodnim aktivnostima ukaže na važnost pčela, probudi svijest kod ljudi o prijetnjama oprašivačima poput pčela od strane nekontrolisanih ljudskih aktivnosti, te prepozna uloga pčela i drugih oprašivača za ekosistem.

Tema svjetskog Dana pčela ove godine je “Angažirane pčele: Izgradite bolje za pčele”, a u fokusu su prijetnje koje COVID-19 predstavlja pčelama i drugim oprašivačima. UN je također pozvao na svijest o pčelarstvu i važnost pčelinjih proizvoda.

Iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica pojašnjavaju da pčele povećavaju prinose mnogih voćaka poput jabuka, šljiva, krušaka, trešanja i višanja za oko 60 posto, suncokreta za 40 posto, sjemena djeteline za oko 70 posto, a plodove i sjemenje raznog povrća za više od 70 posto, navode stručnjaci iz Zavoda za zaštitu bilja INZ-a.

Rukovoditelj Zavoda za zaštitu bilja u INZ-u Kasim Velić kaže da od 100 biljaka koje koristimo u ishrani, čak 70 njih oprašuju pčele. Albert Ajnštajn je napisao da “nestanu li pčele sa planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko četiri godine života.”

Na našim prostorima, maj je mjesec intenzivnog cvjetanja maline i kupine, voćnih kultura koje u središnjoj BiH zauzimaju značajne površine. Malina uz kupinu spada u veoma medonosne voćne kulture koje osim nektara pčelama su izdašan izvor i polena. U vrijeme cvatnje ovih kultura, nasadi budu jednostavno zaposjednuti pčelama i drugim korisnim oprašivačima i od iznimne važnosti je sačuvati ove korisne insekte od trovanja pesticidima.

Na svijetu postoji skoro 20.000 različitih vrsta pčela. Pčele naučnike oduševljavaju brojnim nevjerovatnim sposobnostima poput memorije, osjećaja za vrijeme i prostor, mogućnosti lokaliziranja tačnog odredišta cvijeta, ali i razlikovanja više od 130 mirisa s 98-postotnom tačnošću. Jednako je čudesan i njihov „društveni“ život, jer žive u zajednicama koje predstavljaju najviši nivo organizacije „životinjske društvenosti“, uspostavljen davno prije socijalnih mreža savremenog Homo sapiensa.

ArtickeBottom