Izložba “Progovara(j)mo“ Muzeja ratnog djetinjstva svečano je otvorena u sarajevskoj Vijećnici kao centralni događaj kampanje „Progovara(j)mo za pravnu prepoznatljivost djece rođene zbog rata“
Nakon prošlogodišnje sarajevske postavke u Galeriji Novi hram, te mostarskog i beogradskog predstavljanja, izložba “Progovara(j)mo“ Muzeja ratnog djetinjstva danas je svečano otvorena u sarajevskoj Vijećnici kao centralni događaj kampanje “Progovara(j)mo za pravnu prepoznatljivost djece rođene zbog rata“.
Prisutnima, među kojima su bili ambasador Velike Britanije u BiH Julian Reilly, brojni akteri međunarodne zajednice i zastupnici, obratile su se izvršna direktorica Muzeja ratnog djetinjstva Amina Krvavac, Ajna Jusić ispred Udruženja “Zaboravljena djeca rata“ i Midheta Kaloper Oruli u ime Udruženja “Žrtve rata Foča 92-95“, specijalna predstavnica za seksualno nasilje u sukobima Pramila Patten, Joeri Maas ispred Delegacije EU u BiH, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Ingrid Macdonald, te direktorica “TRIAL International“ u BiH Selma Korjenić.
U julu 2022. godine djeca rođena zbog rata zakonski su prepoznata kao civilne žrtve rata na prostoru Brčko distrikta čime je napravljen simboličan, ali važan iskorak u adresiranju njihovih potreba. Predstavljanjem ličnih priča, eksponata i videosvjedočenja preživjelih i djece rođene zbog rata, odnosno zajedničkim “Progovaranjem“, još jednom je skrenuta pažnja na prava i potrebe djece rođene zbog rata i preživjelih ratnog seksualnog nasilja, a s ciljem usvajanja Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata na prostoru cijele BiH.
Na otvaranju izložbe, Ajna Jusić, predsjednica Udruženja “Zaboravljena djeca rata“ uputila je poziv svim predstavnicima vlasti na usvajanje zakona na nivou Federacije BiH “jer prava djece rođene zbog rata ne smiju biti predmet političkih kalkulacija“.
Žrtve seksualnog nasilja u ratu i djeca rođena zbog rata istakle su nezadovoljstvo radom institucija zbog činjenice da tri decenije govore o elementarnim ljudskim pravima.
“Mi smo progovorile o svojim iskustvima i potrebama, a na institucijama je sada da prekinu svoju šutnju o nama“, napomenula je Midheta Kaloper Oruli u ime Udruženja “Žrtve rata Foča 92-95“.
Ova izložba biće i prilika da se domaća publika upozna sa „Crvenom haljinom“, nagrađivanim, trinaestogodišnjim internacionalnim projektom zajedničkog vezenja britanske umjetnice Kirstie Macleod. Na haljini su izvezene lične priče 347 žena i 7 muškaraca iz 48 zemalja, a preživjele koje su podijelile svoja iskustva za „Progovara(j)mo“ imale su priliku nadodati svoje vezove neposredno pred otvaranje izložbe. U nastanku “Crvene haljine“ učestvovale su žene izbjeglice iz Palestine, Sirije i Ukrajine, tražiteljice azila, civilne žrtve rata iz različitih zemalja, uključujući i Kosovo, te siromašne žene iz raznih krajeva svijeta.
Amina Krvavac, izvršna direktorica Muzeja ratnog djetinjstva izrazila je ponos zbog činjenice da je tim Muzeja ratnog djetinjstva imao priliku dati podršku borbi za dostojanstvo i prava djece. Krvavac se zahvalila Kirstie Macleod koja je, prepoznavši važnost izložbe i ove inicijative, dovela Crvenu haljinu u BiH iako je rad na ovom projektu bio okončan u martu 2022.
“Tako su i bosanskohercegovačke žene, preživjele ratnog seksualnog nasilja, imale priliku izvesti svoje priče“, zaključila je izvršna direktorica Amina Krvavac.
Izložba „Progovara(j)mo“ posvećena je i u cijelosti ko-kreirana u saradnji sa ženama koje su kao djeca i mlade osobe preživjele ratno seksualno nasilje, te sa djecom rođenom zbog rata, a prethodio joj je višemjesečni rad na dokumentovanju iskustava uz radionicu mapiranja tijela zahvaljujući čemu su preživjele ratnog seksualnog nasilja svoje traume predstavile putem umjetnosti. Na izložbi je predstavljeno dvanaest radova nastalih na radionici, na kojima se nalazi tijelo učesnica u prirodnoj veličini uz siluete koje ih prate i na kojima su nacrtani ili zapisani najvažniji događaji i iskustva svake od njih, uz lične nade posvećene budućnosti.
“Izložba Muzeja ratnog djetinjstva pokazuje ožiljke, ali i snagu preživjelih, te podcrtava važnost empatije. Propusti dosadašnjih politika dodatno su otežali poziciju preživjelih i djece rođene zbog ratnog silovanja, zbog čega moramo aktivnije raditi na tome da kreiramo uslove za dostojanstven život“, rekla je na otvaranju Pramila Patten, specijalna predstavnica za seksualno nasilje u sukobima.
